Otisci dinosaura na Zlatnim stijenama kraj Pule

upači koji ljeti posjećuju pulske plaže najvjerojatnije pojma nemaju da se sunčaju na stijenama starim stotinu milijuna godina. Mnoge od tih plaža u davnoj su prošlosti bile blatnjave obale plitkog, tropskog, krednog mora po kojem su gacali dinosauri svih vrsta i veličina. Igrom prirode, neki od ovih tragova u žitkom blatu uspjeli su se okameniti i očuvati ispod debelih slojeva stijena, sve dok ih djelovanje mora i drugih prirodnih sila nije ponovno otkrilo. Doduše, u pronalaženju tragova dinosaura na Zlatnim stijenama kraj Pule potrebno je malo više "indijanske" vještine čitanja tragova nego li kod bolje očuvanih otisaka tih životinja na obližnjem otočju Brijuni. Naime, ovdje su izloženiji otvorenom moru, koje ih nemilosrdno erodira i čini sve neprepoznatljivijima. U jednom razgovoru s dr. Zlatanom Bajraktarevićem iz Geološko-paleontološkog zavoda PMF-a o postavljanju skulpture dinosaura na Velom Brijunu, profesor mi je pokazao vrlo dobre fotografije tragova dinosaura sa Zlatnih stijena. Znao sam da tamo ima još starijih tragova, ali sam se sada ponovno zainteresirao i odlučio da sam bolje istražim to svima lako dostupno nalazište. Spomenimo da se grana paleontologije koja se bavi tragovima naziva ihnologija. Skriveni tragovi Dr. Aleksandar Mezga iz Geološko-paleontološkog zavoda i njegovi suradnici zasad su novo otkriće tragova dinosaura u Puli opisali samo u kratkoj znanstvenoj obavijesti: A new dinosaur tracksite in the late Albian of Istria, Croatia (Novo nalazište tragova dinosaura iz kasnog albija Istre, Hrvatska). "Očito je da ovo bogato nalazište treba podrobnije istražiti. Za mojega sljedećeg posjeta Puli, u listopadu 2009,, već nakon dvadesetak minuta traženja na plažama uspio sam pronaći jednu poveću vapnenačku ploču, odmah uz obalu, na kojoj su bile staze malih teropoda (dinosaura mesojeda) i nešto većih sauropoda (dugovratih dinosaura biljojeda). Bilo je tu i pojedinačnih otisaka većih teropoda, koji su bili dugački oko tri do četiri metra. Međutim, učinilo mi se da vidim i ostatke daleko većih troprstih stopala, viših od pola metra, što bi značilo da je životinja bila dugačka oko devet do deset metara. Krenuo sam dalje uz obalu i pronašao još zanimljivih tragova. Još dalje otkrio sam trag velikog sauropoda i slabo očuvane ostatke tragova golemog teropoda. Međutim, nisam bio siguran je li riječ samo o djelovanju erozije ili je taj trag uistinu ostavio dinosaur. Već umoran od skakanja po stijenama odlučio sam se spustiti grubim betonskim stubama do obale i tamo sam zinuo od čuda. Velika lokva vode ispunjavala je udubinu u stijeni koja je odgovarala poznatom obliku troprstog otiska noge teropoda. Ali kakav je to teropod bio! Pitao sam se kako to da taj otisak nije već prije neko primijetio. Odgovor je bio jednostavan: Taj je trag bio tako golem da vjerojatno nitko nije niti pomislio na to da ga je utisnula životinja. Uzeo sam metar i izmjerio 135 centimetara! Ustanovio sam ipak da je u stvarnosti duljina stopala bila nešto kraća, jer je dinosaur izvlačeći nogu iz blata srednji najduži prst vukao po blatu. Oduzevši 15-20 centimetara od prvobitne mjere, još uvijek je ostalo zadivljujućih 115 do 120 centimetara duljine stopala. Za usporedbu, najveći trag na svijetu, pripisan poznatoj gornjokrednoj sjevernoameričkoj vrsti Tyrannosaurus rex iznosi 'samo' 86 centimetara. Prema mojim grubim procjenama, 'pulsko čudovište' bilo je dugačko 20-ak metara i težilo je 10 tona ili više! Zaštititi nalazište Postoji samo jedan kandidat koji odgovara tim mjerama. To je afrički Spinosaurus aegyptiacus. Nedavno je talijanski paleontolog Cristiano dal Sasso na osnovi fosila njuške jednoga velikog spinosaura ustanovio da je 'duljina tog teropoda uvelike premašivala duljinu ostalih grabežljivaca'. Svoj primjerak ocijenio je na najmanje 17 metara i devet tona. Prije sam zaboravio napomenuti da su Istra i Dalmacija s otocima za krede bile dio afričkog kontinenta, odnosno starog superkontinenta Gondwana. Fotografije i opis otkrića odmah sam poslao prijatelju, poznatom američkom paleontologu i specijalistu za tragove teropoda Jamesu Farlowu koji radi na sveučilištu u Indiani, tražeći njegovo mišljenje. On mi je odgovorio: 'Trag je erodiran, ali je oblik pravi i vjerojatno je riječ o pravom tragu. Želio bih vidjeti bar još jedan trag iste životinje u blizini. U prosincu iste godine ponovno sam otišao u Pulu i dogodilo se “čudo'. Našao sam otisak i drugog stopala! Bio je pravih proporcija i veličine i nalazio se na pravom mjestu, kao da je životinja stajala mirno na mjestu držeći noge paralelno. Šteta samo što je taj otisak desne noge bio još slabije očuvan. Ipak, imajući na umu i druge tragove koje sam našao uzduž te plaže te nevjerojatnu podudarnost s oblikom i proporcijama tragova s Brijuna, ne sumnjam da je trag pravi. Nadam se da ću za jednog od sljedećih posjeta Puli pronaći još bolji otisak, a sasvim je sigurno da će nalazište uskoro posjetiti i stručnjaci Geološko-paleontološkog zavoda." U svakom slučaju, nalazišta tragova dinosaura na pulskim plažama, sukladno odredbama Zakona o zaštiti prirode, trebalo bi na odgovarajući način zaštititi od daljnje devastacije te iskoristiti u promidžbene turističke i obrazovne svrhe.

Izvor https://www.vecernji.hr/vijesti

 

bannerKUVNovi
Template Settings

Color

For each color, the params below will give default values
Tomato Green Blue Cyan Pink Purple

Body

Background Color
Text Color

Footer

Select menu
Google Font
Body Font-size
Body Font-family
Direction